Intervju

NIS nastavlja sa ključnim projektima uprkos krizi

28.04.2020

Izvor: Bizlife

Pandemija novog korona virusa donela je izazove brojnim industrijama, a privredna aktivnost širom sveta praktično je zamrznuta. Među najpogođenijm je naftni sektor koji se istovremeno suočava sa kolapsom potražnje za energentima i dramatičnim smanjenjem vrednosti barela nafte. Na koji način su se ovi nepovoljni globalni trendovi odrazili na domaću naftnu industriju i poslovne rezultate NIS-a u prvom tromesečju 2020. godine i kakva se kretanja mogu očekivati u nastavku godine, razgovarali smo sa Antonom Čerepanovim, direktorom Finansija NIS-a.

Prvi meseci 2020. godine bili su veoma turbulentni za naftne kompanije. Koji su glavni izazovi sa kojima se ovaj sektor susreće?

Čerepanov: Mi se sada suočavamo sa situacijom koja je gotovo bez presedana u dosadašnjoj istoriji. Ne samo da je došlo do dramatičnog pada cena nafte, već je istovremeno i potrošnja drastično smanjenja usled globalne pandemije virusa Covid-19. Te okolnosti, na koje naftne kompanije nemaju uticaja, stvorile su krajnje nepovoljno makroekonomsko okruženje za rad naftnog sektora i naftne kompanije suočile su se sa izuzetno velikim izazovima.

Na svetskoj sceni turbulencija je bilo praktično od početka godine, ali su one postale posebno izražene u martu, kada su se dešavanja u potpunosti prenela i na naše tržište. Sasvim konkretno, početkom marta cena nafte je u samo jednom danu pala za oko 30 odsto, što je najveći pad cene nafte u poslednjih 15 godina. Cene su se spustile na istorijski niske nivoe, u jednom trenutku čak i ispod 20 dolara za barel. Samo zahvaljujući relativno normalnom početku godine prosečna vrednost nafte tipa Brent u prvom kvartalu bila je “samo” 20 odsto niža nego u istom periodu 2019. godine. Već to je značajan udarac za naftne kompanije, a situacija je mnogo kompleksnija jer je pandemija koronavirusa u svetu i Srbiji uzrokovala smanjenje potražnje za naftnim derivatima za 30 do 40 procenata. Sve ovo značajno je uticalo na poslovanje naftnih kompanija, a samim tim i NIS-a i period koji sledi biće vrlo izazovan. Sve kompanije najavile su da će u ovim uslovima redukovati sredstva namenjena za investicije i pokrenuti masovne programe ušteda u svim segmentima koji nisu ključni za poslovanje naftaša. U ovom trenutku smatramo da je pad potražnje za naftom i naftnim derivatima, te globalno usporavanje privrednih aktivnosti, najveći problem sa kojim se suočavamo. Nadamo se da ćemo se uskoro postepeno vraćati normalnom životu i da će doći do ubrzavanja privrednih aktivnosti, a samim tim i do porasta globalne tražnje za energentima.

Na koji način su ovi poremećaji na tržištu uticali na rad i rezultate NIS-a u prvom kvartalu?

Čerepanov: NIS je deo svetskog tržišta i globalne naftne industrije i sasvim očekivano svi poremećaji na tržištu značajno su uticali na finansijske rezultate koje smo ostvarili u prvom tromesečju. Sa druge strane, moramo se pohvaliti da smo, uprkos nepovoljnim trendovima, ostvarili sasvim solidne operativne pokazatelje i realizovali obiman investicioni program. U dalji razvoj NIS-a uložili smo čak 7,7 milijardi dinara, najviše u oblast istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, kao i u modernizaciju Rafinerije nafte u Pančevu. U prvom kvartalu proizveli smo 319 hiljada uslovnih tona nafte i gasa, što je skoro identičan rezultat prošlogodišnjem kada smo proizveli 321 hiljadu. U pančevačkoj Rafineriji prerađeno je 860 hiljada tona sirove nafte i gasa, što je 44 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Iako smo očekivali rast ovog pokazatelja imajući u vidu da je u martu prošle godine u Rafineriji obavljen kapitalni remont, treba reći da je zabeleženi porast od 44 procenta rezultat vredan pažnje. Uprkos dramatičnom padu potrošnje goriva u drugoj polovini marta, ukupan obim prometa naftnih derivata u prvom tromesečju iznosi 778 hiljada tona, što je 7 odsto više od prošlogodišnjeg rezultata. Treba reći da nam je pritom izvoz porastao 63 procenta u odnosu na prošlu godinu. Dakle, što je bilo do nas urađeno je na način kojim moramo biti zadovoljni. Ali, sasvim očekivano, nepovoljni trendovi značajno su se odrazili na naše finansijske rezultate. I pored krize sačuvali smo pozitivan pokazatelj EBITDA koji u prvom kvartalu iznosi 5,2 milijarde dinara, odnosno 18 odsto manje nego prošle godine u istom periodu. Razumljivo, dešavanja su se najviše odrazila na dobit kompanije gde je zabeležen neto gubitak od 1,1 milijarde dinara. Da budem sasvim jasan – reč je o dve vrste udaraca na našu kompaniju. S jedne strane, mi proizvodimo 30 odsto nafte koju prerađujemo u Pančevu dok 70 odsto nafte uvozimo. Pre marta, uvezli smo naftu koju smo platili između 50 i 60 dolara, čak i više. Mi smo tu naftu preradili, ali je još nismo prodali, a cene su snižene u međuvremenu. S druge strane, zbog epidemije novog korona virusa drastično je smanjen obim prodaje – veleprodaje i maloprodaje u odnosu na planirani obim. Posledica ovih okolnosti je smanjen cash flow u jako kratkom periodu i smanjena likvidnost kompanije.

Koje mere NIS preduzima u ovim okolnostima i koji su prioriteti kompanije u nastavku godine?

Čerepanov: Pre svega, moram da kažem da sve dok traju napori da se zaustavi širenje novog virusa mi imamo dva prioriteta kao kompanija. Prvi je da sačuvamo zdravlje naših zaposlenih, eksternih saradnika i potrošača. To je preduslov da ostvarimo i drugi prioritet, a to je da očuvamo stabilnu proizvodnju, preradu i distribuciju naftnih derivata. Velikim naporima uspeli smo da očuvamo stabilnost na domaćem tržištu i pored nepovoljnih okolnosti i ja bih želeo da zahvalim svim zaposlenima NIS-a jer su tome doprineli i pored razumljive brige za svoje zdravlje i zdravlje svojih najbližih. Kada je reč o situaciji na tržištu, mi smo izradili različite krizne scenarije, kao i kratkoročne i dugoročne planove. Neophodno je da sada budemo agilni i spremni da se svakodnevno prilagođavamo okolnostima u kojima radimo. U tom smislu, prve mere koje smo preduzeli tiču se povećanja likvidnosti naše kompanije. To pre svega znači smanjenje troškova u svim oblastima koje nisu od suštinskog značaja za naše poslovanje, odnosno smanjenje operativnih i administrativnih troškova. Takođe, ostaćemo posvećeni merama za povećanje operativne efikasnosti koje su nam bile značajna poluga u suprotstavljanju negativnim efektima krize u naftnoj industriji koja je trajala od 2014. do 2017. godine. Naravno, kao i sve ostale naftne kompanije, moraćemo da preispitamo svoj investicioni portfolio, ali već sada mogu da kažem da nećemo odustati od ključnih razvojnih projekata, onih koji će nam doneti najviše prednosti i finansijskih benefita kada se trendovi normalizuju. Kombinacijom ovih mera uveren sam da ćemo uprkos nimalo povoljnim okolnostima sačuvati finansijske i operativne pokazatelje na onom nivou koji će nam omogućiti brz nastavak razvoja kompanije kada se stanje poboljša.

Kakav razvoj očekujete na globalnom tržištu, može li se očekivati postepeni oporavak?

Čerepanov: U ovom trenutku izuzetno je nezahvalno prognozirati dalja dešavanja na tržištu, imajući u vidu da mnogo toga ne zavisi od naftnih kompanija i da imamo više nepoznanica. Ali, postoji nekoliko ohrabrujućih signala. Pre svega, nakon početnog neuspeha da ostvare dogovor o nivou proizvodnje, „OPEC +“  je 9. aprila postigao sporazum o smanjenju proizvodnje nafte za 9,7 miliona barela dnevno što je oko 10 odsto proizvodnje na globalnom tržištu. Ovo je dobra vest, jer će ovaj dogovor uticati na cenu nafte za koju očekujemo da će biti u porastu do kraja godine. Međutim, ne treba očekivati da će rast cena biti brz, a dinamika rasta je usko povezana sa razvojem situacije u vezi sa pandemijom. Vidimo da dolazi i do laganog ublažavanja određenih restrikcija i u Srbiji i u ostatku sveta i to će doprineti rastu privrednih aktivnosti i potrošnje naftnih derivata. Međutim, stvoreni viškovi na tržištu nafte su veliki i sigurno ćemo do kraja godine biti pod velikim uticajem nepovoljnih trendova. Pritom, neizvesno je da li će biti i novih udara epidemije, kao i kojom brzinom će se obnavljati privredna aktivnost u svetu. Ali, ako ne možemo da utičemo na te okolnosti, možemo da radimo ono što je do nas. Glavni zadatak NIS-a do kraja godine biće da obezbedimo pozitivan priliv novca (cash flow), kako bi omogućili stabilnu proizvodnju, preradu i prodaju. Jedino na ovaj način možemo da osiguramo stabilnost na tržištu. Pored toga, naše rezultate stvaraju ljudi i prioritet nam je da omogućimo stabilnost i za njih. Godina je mnogo teža i izazovnija nego što smo mogli i da pretpostavimo. Ali, u svojoj istoriji NIS se već suočavao sa brojnim izazovima na koje smo uvek imali uspešne odgovore. Uveren sam da ćemo i sada uspešno očuvati kontinuitet poslovanja naše kompanije i nastaviti da stvaramo nove vrednosti za zaposlene, akcionare i zajednicu u kojoj poslujemo.

This site is registered on wpml.org as a development site.